Bliži se ljeto, a s njime i planovi kamo za ljetne praznike. Mnoštvo iz čitave Hrvatske, Europe i svijeta i ove je godine u potrazi za savršenim odredištem. Sve je više turista u Hrvatskoj, sve više zabilježenih noćenja, a sezona se iz godine u godinu produžuje. Ta naizgled malena zemlja postaje velika u očima turista, nezamjenjiva po nevjerojatno bogatoj paleti ponuda jer na samo 56.594 km2nudi od sredozemne do snježno-šumske klime, od otoka i vrućih mediteranskih ljeta do planina i drevnih šuma. Dolaskom ovamo čovjek može iskrojiti nebrojeno mnogo načina upoznavanja te zemlje i jednako toliko oblika provođenja svoga slobodnog vremena.
Biser Sredozemlja, bistro i kristalno čisto more, očuvana priroda, udaljeni otoci na kojima vrijeme kao da je stalo, sve to privlači strane i domaće ljude u istoj mjeri. Pa ipak, zagledate li se malo bolje, prozborite li u prolazu sa starim ribarima, zagrebete li tek malo ispod površine, vidjet ćete da su rijetka mjesta koja nisu obilježena djelovanjem čovjeka. Negdje će to biti smeće koje će odnijeti tek zub vremena. Negdje će to biti posječene šume umjesto kojih će izniknuti industrijska zona. A negdje promjene neće biti toliko jasne jer ništa neće biti bačeno ili izgrađeno ljudskim rukama, već odneseno.
Sjećam se trenutka kad sam se zaljubila u more. Još sam bila premala da bih zaronila jer sam se bojala otvoriti oči pod površinom. Tada su mi stavili masku za ronjenje koja je bila daleko prevelika za mene, ali stisnuvši je jako uz lice, mogla sam nakratko zaroniti, a da pritom more ne uđe i ne zamagli mi pogled. Zadržala sam dah, brže-bolje zaronila i nakratko vidjela posve novi svijet. Činilo mi se da je vrijeme stalo; ljepšu nijansu plave nisam mogla zamisliti, a tik uz moja stopala plivalo je bezbroj ribica svih boja i veličina. S vremenom je bilo sve manje takvih prizora. Iako je podmorje zadržalo tu prekrasnu boju, život u njemu postao je mirniji. Nisam bila svjesna toga dok se nije počelo govoriti o pretjeranom izlovu ribe - ne samo kod nas, već diljem svijeta.
Do prelova ribe dolazi kada se izlovljeni broj jedinki ne uspije nadoknaditi prirodnim prirastom – drugim riječima, kada čovjek lovi više ribe nego što nastane prirodnom reprodukcijom populacije. Taj je problem počeo zahvaćati svaki kutak Zemlje. I dalje postoje dani dobroga ulova, i dalje postoje zemlje koje grade svoje bogatstvo na ribarstvu, i dalje neki dijelovi svijeta prelov ne osjećaju kao svoj problem. No, sve je više ljudi na Zemlji i sve je više hrane potrebno. U zemljama gdje je ona luksuz, riba je postala jedna od namirnica koje se preporučaju uvrstiti u prehranu radi raznolikosti i radi njenih vrijednih sastavnica. Taj trend samo doprinosi sve većoj potražnji, a time i sve većem izlovu. Izlov ribe jedan je opasan primjer začaranog kruga: što je veća potražnja, to je ribolov intenzivniji; što je ribolov intenzivniji, to je manje ribe; što je manje ribe, to je ribolovni napor veći.
Ribolovni alati sve su kvalitetniji i svrsishodniji, brodovi mogu ploviti brže i dalje, ribe se može uloviti više. Sve je manje dijelova oceana koji nisu u dosegu ljudske ruke, mreže ili parangala. 61 % svih ribljih stokova* se maksimalno lovi, a čak 29 % svih ribljih stokova je u prelovu. Riječ je o velikim brojevima, koji će nastaviti rasti ako ljudi nastave ovako živjeti. Neke su riblje vrste zbog prelova na rubu izumiranja. Ilegalni ribolov, loše upravljanje ribarstvom, premalo zaštićenih morskih područja neki su od razloga zašto do toga dolazi. Trebamo biti svjesni da se često ni u zaštićenim područjima ne provode dovoljno oštre mjere zaštite i sprječavanja krivolova. No isto tako, sve se to može promijeniti ako ljudi postanu svjesni svojih djela i važnosti savjesnog ribolova. Nije važno koliko je velik broj zaštićenih morskih područja na nekom području. Djelotvornost zaštite ugroženih vrsta i staništa prisutnih u zaštićenom području ono je što čini razliku.
Želimo li da se naša djela čine važnima samo na papiru?
Želimo li, ipak, da naša djela tvore istinsku, neporecivu razliku?
*stok (riblje naselje) - skupina riba određene vrste s jedinstvenim vremenskim i prostornim migracijskim ciklusom
This is the first text about overfishing on Ritosaurus. You can find the second part here: http://www.ritosaurus.com/posts/2048/
Literatura
https://www.worldwildlife.org/threats/overfishing
https://stats.oecd.org/glossary/detail.asp?ID=994
Pingback: Eating fish today? - Ritosaurus