Nakon informacija iz prošlog teksta, idemo vidjeti kako možemo smanjiti bacanje hrane u svojim domovima. Predložit ću vam nekoliko koraka koje ja sama koristim i koji su mi se dosad pokazali korisnima.
1. Dobro tempiranje
If you can, avoid going to the market when you are hungry – for obvious reasons 🙂 when we are hungry, we think that we need to buy so much more than our actual needs are.
2. Popis za kupnju
Upotreba popisa za kupnju pokazala se korisnom u smanjenju količine bačene hrane: količina otpadaka smanjuje se za oko 20 % po osobi. Napravi popis za kupnju i na taj ćeš način izbjeći kupovanje prevelike količine hrane, ili pak hrane koja ti ne treba.
Neki koriste papirnate popise za kupnju. Takvi se blokovi mogu kupiti u nekim papirnicama, ali i običan papir poslužit će svrsi. Ja koristim vrlo jednostavnu mobilnu aplikaciju – Notes, pritom odaberem opciju Checklist kako bih mogla jednostavno prekrižiti proizvode. Ovaj je način vrlo jednostavan i pritom ne trošim papir.
3. Napravi plan
Pokušaj složiti tjedni meni i otiđi u kupovinu u skladu s planom. Ovaj je korak jedan od najvažnijih u mojem planiranju hrane.
Prvo smislim tjedni meni. Pitanja koja si postavim su: što bih sve htjela jesti ovaj tjedan, za pripremu kojih jela imam dovoljno vremena ovaj tjedan i koja jela su dovoljno praktična da ih mogu nositi na posao ili primjerice putovanje, ovisno o obavezama taj tjedan.
Ovaj korak sprječava kupovanje namirnica koje mi zapravo nisu potrebne, zbog čega potrošim manje novca. Naravno, ovaj korak štedi i vrijeme jer umjesto šest ili sedam puta, u trgovinu idem jednom ili dvaput tjedno.
Nakon što smislim tjedni meni, provjerim koje sastojke trebam kupiti, a koje već imam kod kuće i to nas dovodi do četvrtog koraka.
4. Provjeri hladnjak
Prije odlaska u trgovinu provjeri što već imaš u kuhinji. Tako ćeš izbjeći kupovanje sastojaka koji ti zapravo ne trebaju, ali i zaboravljanje nekih sastojaka koje trebaš. I tako, umjesto da ideš natrag u dućan po zaboravljene sastojke, sve imaš popisano i spremno za učinkovitu kupovinu.
5. Rok valjanosti
Tijekom kupovine provjeravaj rok upotrebe na proizvodima. Obrati pažnju i na „najbolje upotrijebiti do“ datum. Takva hrana može se koristiti još neko vrijeme nakon isteka roka, ako je skladištena u propisanim uvjetima.
Provjeravanje roka upotrebe nije oduvijek bila moja navika, ali mi se nekoliko puta dogodilo da sam odmah po povratku iz trgovine morala baciti mliječne proizvode ili sok jer više nisu bili upotrebljivi.
Ovo ne znači nužno da uvijek trebamo kupovati proizvode s najduljim rokom upotrebe.
Primjerice, znam da jedna litra jogurta u mom kućanstvu traje 4-5 dana. Prilikom kupovine jogurta ne izabirem onaj s najduljim rokom trajanja, već mi je dovoljno da jogurt traje idućih tjedan dana.
Ako trebaš, primjerice, jednu litru mlijeka jer sutra planiraš peći kolače, radije kupi proizvod s kraćim rokom upotrebe.
Tebi je svejedno jer znaš da ćeš ga sutra potrošiti, a na taj način proizvode s duljim rokom upotrebe ostavljaš dostupnima drugim kupcima.
6. Skladištenje hrane
Sastojke koji ostanu nakon pripreme jela, ili hranu preostalu nakon obroka, skladišti u hladnjaku ili zamrzivaču.
7. Recikliranje ostataka hrane
Ostatke obroka iskoristi kao jedan od idućih obroka ili kao sastojke za neko drugo jelo.
Ovaj korak važan je u mom planiranju tjednog menija. Primjerice, kad pripremam pečenu piletinu, svjesna sam da je cijelo pile previše za nas i da ćemo vjerojatno pojesti sve osim bijeloga mesa, koje nam je najmanje fini dio pečene piletine.
Ako planiram pripremati pečenu piletinu u nedjelju, odmah uz to planiram da je u ponedjeljak na redu obrok koji sadrži preostalo bijelo meso, primjerice salata s piletinom ili vrući sendviči s piletinom.
8. Nađi svrhu hrani koja je na rubu isteka roka
Dobar primjer u mom kućanstvu su krumpiri. Kada krumpir počne gubiti na svojoj kakvoći, skuhamo preostale krumpire, napravimo domaće njoke i zamrznemo ih. Ne samo da nismo trebali baciti krumpir, već sad imamo i domaće njoke u zamrzivaču.
Tako banane mogu poslužiti kao baza za dobar smoothie, jabuke za crumble ili pitu i slično.
9. Zamrzavanje hrane
Ako želiš da hrana traje duže od predviđenog roka, zamrzni je prije isteka „upotrijebiti do“ datuma.
Ja to najčešće činim s mesom. Tjednu kupovinu obavljamo vikendom, što znači da meso koje planiramo pripremati za 5-6 dana ne možemo držati u hladnjaku jer bi se pokvarilo do idućeg vikenda, već ga zamrznemo odmah po povratku iz trgovine, a odmrznemo prije pripreme jela.
10. Poradi na izbirljivosti
If you have much fruit and vegetables waste, try to be less picky about how your fruits and vegetables look – while it is healthy, it has no reason to end in the trash. If one side of the apple is good, and the other is not edible anymore, you don’t have to throw the whole apple 🙂
11. Istraži svoje prehrambene potrebe
Guglaj, a zatim isprobaj! Koliko je grama tjestenine, riže, njoka, mesa itd. jedna porcija? Veoma je lako procijeniti krivu (= preveliku) količinu, što često uzrokuje bacanje hrane.
Google ima sve odgovore. Naravno, procijenjene količine ne trebaju odgovarati tvojim stvarnim potrebama i upravo zbog toga je važno isprobavati.
Ja sada znam koliko krumpira trebam za pire ili za pomfrit da ne ostanemo gladni, a i da ne moramo bacati višak hrane. Znam koliko salate, njoka ili palačinki možemo pojesti.
Svaki put kad pripremam neki obrok obratim pažnju na količinu sastojaka i pokušam procijeniti kolika bi količina mogla biti baš taman. Nakon obroka provjerimo čega je bilo premalo, a čega previše, idući put prilagodimo količine, i tako ponavljamo dok ne dođemo do količine koja nam je baš savršena.
Zasad su mi najveći izazovi riža i tjestenina. Dosad sam naučila da mi je 75g špageta taman, ali 75g neke druge vrste tjestenine je premalo. Količina riže ovisi o vrsti jela – jede li se kao prilog ili rižoto.
12. Uzgajaj vlastitu hranu
Uzgajaj svoju hranu prema svojim mogućnostima. Neke vrste povrća pogodne su za uzgoj u lončanicama, tako da možeš imati domaće sastojke, a ne trebaš imati ni vlastiti vrt.
Domaće uzgojena hrana baca se rjeđe i u manjim količinama iz razloga što je osoba svjesnija truda i vremena uloženog u proizvodnju.
Na kraju svega, mnogo je ljudi koji ne osjećaju zabrinutost zbog okolišnih posljedica bacanja hrane, ali i dalje postoje itekako dobri razlozi da ga izbjegavamo: značajna ušteda novca i ušteda vremena utrošenog u kupnju i pripremanje hrane.
Koje bi ti savjete volio/voljela primijeniti?
Ako si propustio/la prvi dio na ovu temu, možeš ga pročitati ovdje: