Zamisli drvenu kućicu usred stare šume, u rukama vrući čaj ili kavu, toplu deku, prozor koji gleda na jezero, a u peći na drva pucketavu vatru.
Rijetko koji prizor može biti tako idiličan.
Drvo za ogrjev koristi se diljem svijeta kao relativno jeftin i veoma efikasan način grijanja zatvorenih prostora.
Neki radije biraju drvo nego fosilna goriva kao izvor topline jer ga smatraju prihvatljivijim za okoliš.
No, postavlja se pitanje je li drvna masa ugljično neutralna ili ne – prije svega, potrebno je objasniti što označava ugljična neutralnost. Ugljična neutralnost je ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika. Ponor ugljika je svaki sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Ovi ponori ugljika pomažu u uklanjanju ugljika (ugljikov dioksid, CO2) iz atmosfere i time pomažu u borbi protiv klimatskih promjena.
Dakle, je li drvna masa ugljično neutralna? Stabla apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere. Ako jedno drvo iskoristimo za ogrjev, jednostavno je posaditi drugo drvo koje će apsorbirati ugljik iz atmosfere umjesto onog prethodnog, i lako je pretpostaviti da smo na jednoj mikrorazini postigli ugljičnu neutralnost.
No, naravno, nije tako jednostavno. Osim što sječa drva smanjuje površinu šuma koje upijaju ugljikov dioksid, njihovo izgaranje trenutačno otpušta novu emisiju ugljika; nasuprot tome, potrebno je znatno duže razdoblje, desetljeća ili čak stoljeća, da posađena stabla narastu dovoljno da bi mogla apsorbirati količinu ugljika koja se otpušta izgaranjem.
Drugim riječima, siječemo šume koje bi apsorbirale ugljikov dioksid, a zatim izgaranjem drva omogućavamo novu emisiju ugljikovog dioksida.
Drvna masa možda bi se mogla smatrati ugljično neutralnom dugoročno gledano.
Međutim, prema W. Schlesingeru s instituta Cary Institute of Ecosystem Studies (2018), čak i ako se za svako posječeno i spaljeno drvo posadi jedno novo stablo, trebalo bi između 40 i 100 godina da takva šuma apsorbira jednaku količinu ugljika kao prirodna šuma. A s obzirom da većina posađenih šuma bude posječena prije dosezanja starosti od 40 godina, moguće je da nikad ne postignu ugljičnu neutralnost.
Čini se da drvna masa kao izvor topline ipak nije posve bezazlena – barem ne kratkoročno. Za dugoročno postizanje ugljične neutralnosti, potrebno je povećanje površine šuma, ali i unapređenje upravljanja šumama.
Koji je izvor topline najmanje štetan za klimu? Možda zasad nemamo jasan odgovor, no to ne znači da on ne postoji. Samo ga trebamo pronaći.
Literatura
Cary Institute of Ecosystem Studies. “Wood pellets: Renewable, but not carbon neutral: Turning forests into fuel comes at an environmental cost.” ScienceDaily. ScienceDaily, 22 March 2018.
https://www.smithsonianmag.com/smart-news/epa-declares-burning-wood-carbon-neutral-180968880/