Kada ste zadnji put bili u muzeju?
Obilasku muzeja možemo pristupiti na dva značajno različita načina: možemo lutati prostorijama širom otvorenih očiju, zaustaviti sve svoje misli, prepustiti se osjećajima i dopustiti im da se razviju, okruženi umjetnošću ili zanatima.
Ili, možemo obići muzej uz vodstvo kustosa, ili pak pročitati svaku brošuru i svako objašnjenje uz izložbeni primjerak, zaposliti svoje misli i razvijati kritično razmišljanje.
Ne mislim da je ijedan od ovih dvaju pristupa pogrešan, naprotiv, smatram da postoji ljepota u oba ova načina. Jedan od mojih najljepših obilazaka nije se dogodio u muzeju, već u akvariju. Bio je to prekrasan spoj jednoga i drugoga – lutala sam prostorijama u čudu, širom otvorenih očiju, gledajući mnoge vrste koje nikad nisam vidjela, ali sam u isto vrijeme od svestranih i zavidno upućenih kolega slušala priče i znanstvene zanimljivosti o stvorenjima na koja smo tijekom obilaska nailazili. Taj je dan bio divan spoj znanja i ljepote prirode.
Upravo sam ondje naišla na neobičnu ribu – kostoroga (Balistes capriscus), koja mi je odnekud djelovala poznato. Bilo je ljeto prije nekoliko godina, kad je moj otac, vješti ribar, ulovio upravo ovu vrstu. Nikad prije nije vidio kostoroga, ali nakon tog dana, isto ga je ljeto ulovio još desetak puta. Ljudi su mislili da se radi o invazivnoj vrsti – možda je došla s brodovima, govorili su.
Istina je da je kostorog uobičajeni stanovnik zapadnog i istočnog Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.
Ne obitava u hladnim morima, a kako je Jadransko more najsjeverniji dio Sredozemnog mora, ondje je more nešto hladnije nego u ostatku Sredozemlja.
Istraživanjem temeljenom na satelitskim snimkama Sredozemnog mora u razdoblju od 1985. do 2006. godine pokazalo se kako je najveći porast prosječne lipanjske temperature na površini mora zabilježen na području Jadranskog, Ligurskog i Tirenskog mora te uz obalu Afrike. Tijekom 22 godine istraživanja, porast je iznosio oko 3,5 °C.
Ako pogledamo tek malo ispod površine mora, temperatura najgornjih 20 metara Jadranskog mora porasla je za 1,8 °C u zadnjih šest desetljeća. Također je zabilježeno sve brže zagrijavanje u odnosu na prošlost.
Vrste koje su nekoć bile prisutne u južnom Jadranu sada se zbog porasta temperature mogu proširiti prema sjeveru.
Ne tako davno kostorog je bio prisutan u južnom Jadranu, no danas ga možemo pronaći na sjeveru Jadrana – primjerice, prošle je godine bio zabilježen kod otoka Krka.
Neobično je svjesno svjedočiti promjenama u okolišu koje su u tijeku. Neke promjene toliko su brze da i mladi mogu prisjetiti se kako je bilo prije i usporediti novo stanje s prošlošću. Priroda se razvija i prilagođava novim uvjetima, životinje mijenjaju ponašanje, stanište, način života.
Ljudi se, pak, opiru promjenama. Mi bismo ipak radije tražili svijet da se prilagodi nama, našim potrebama i načinu života. No, što je jače – hrast ili vlat trave? Čak i najsnažniji hrast naposljetku može puknuti pod naletima olujnog vjetra, ali naoko krhka travka iz oluje izlazi neokrznuta.
Tko zna, možda ćemo uskoro vlastitim očima gledati vrste koje su nam danas izvan dosega.
Literatura
kostorog. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.
Nykjaer, L. (2009): Mediterranean Sea surface warming 1985-2006. Climate Research 39: 11-17.
Turk, T. (2011): Pod površinom Mediterana. Školska knjiga, Zagreb.
https://www.fishbase.in/summary/7327
https://www.total-croatia-news.com/news/30696-adriatic-sea-warming-and-rising-at-an-alarming-rate