„Primum non nocere“ fraza je koja se često koristi u medicini, a u prijevodu glasi: „Najprije, ne naštetiti“. Medicinsko značenje ove rečenice podrazumijeva nužnost procjene mogućih rizika i koristi koje određeni medicinski postupak nosi.
Svaka odluka u medicini sa sobom nosi mogućnost nanošenja štete, stoga bi svaka odluka trebala biti donesena nakon provedene procjene rizika i određivanja najpovoljnijeg rješenja.
Iako se ova fraza najčešće koristi u medicini i farmaceutici, često mi padne napamet u najrazličitijim životnim situacijama. Često se može primijeniti i u biologiji.
Možda je netko iz vaše okoline nekad pokušao pomoći mladoj ptici koja je ispala iz gnijezda. Ali, možda nisu znali da mlade ptice često napuštaju gnijezdo netom prije no što nauče letjeti. Čak i ako nisu vidljivi, roditelji se ne udaljavaju od ptića. Onima koji nisu toga svjesni, uzimanje ptice iz divljine kako bi se zbrinula može se činiti kao ispravan postupak u ovoj situaciji, međutim, u većini slučajeva nije.
Možda ste nekad čuli da je netko naišao na napuštene mačiće i pomazio ih, ili čak uzeo kući jer su bili ostavljeni sami u travi. Ali, vjerojatno nisu znali da majka mačiće često ostavlja same kada odlazi u lov ili ako mijenja lokaciju nastambe. Zamislite samo da nakon povratka iz trgovine shvatite da vam je netko oduzeo djecu jer u tom trenutku niste bili ondje. Čak i ako mačiće u slučaju pronalaska samo malo pogladite, postoji velika vjerojatnost da će majka osjetiti ljudski miris na mačićima ili na području nastambe i odbaciti ih.
Možda ste na samo nekoliko minuta izvadili zvjezdaču iz mora kako biste je fotografirali. Ali, to je vrijeme na suhome dovoljno da zvjezdača ugine.
Možda je netko koga znate usmrtio zmiju jer je pri susretu s njom reagirao iz straha, iako nije predstavljala stvarnu opasnost. Naš strah, neznanje, odbojnost prema drugim vrstama ne može opravdati naše razloge da im nanesemo zlo. Velike su šanse da se zmija htjela sakriti ili pobjeći – bez obzira je li bila riječ o otrovnici.
Ovo su samo neki od primjera naših djela kojima nanosimo štetu drugim bićima, čak i u trenucima kada mislimo da smo donijeli ispravnu odluku.
Najčešći razlog za ove pogrešno procijenjene činove je nedostatak znanja.
Najprije, ne našteti.
Ako niste sigurni što je u ovakvim situacijama ispravno, radije istražite, proučite, pitajte nekoga tko ima znanje o tome, i tek onda djelujte.
Literatura
https://accp1.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1177/0091270004273680
https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100345841