{"id":948,"date":"2021-11-04T06:31:36","date_gmt":"2021-11-04T06:31:36","guid":{"rendered":"https:\/\/ritosaurus.com\/?p=948"},"modified":"2021-11-04T06:51:41","modified_gmt":"2021-11-04T06:51:41","slug":"ferns","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ritosaurus.com\/hr\/posts\/ferns\/","title":{"rendered":"Papratnja\u010de"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Papratnja\u010de su vaskularne biljke koje, za razliku od odvedenijih skupina, nemaju mogu\u0107nost stvaranja sjemenke, ve\u0107 se rasprostranjuju sporama. Ako ste ikad okrenuli list paprati i pogledali njegovu pole\u0111inu, mo\u017eda ste zamijetili male \u017euto-sme\u0111e strukture, soruse \u2013 to su nakupine sporangija, struktura u kojima se spore stvaraju.<\/p>\n\n\n\n

Papratnja\u010de su najbrojnije vrstama u tropskim krajevima, prisutne su i u podru\u010djima umjerene klime, a u podru\u010djima s hladnom klimom zabilje\u017eeno je tek nekoliko vrsta.<\/p>\n\n\n\n

Jako volim interijere s puno biljaka, a paprati sa svojim rasperjanim listovima duboko zelene boje vrlo su visoko na mojoj ljestvici dekorativno najzanimljivijeg bilja, pa kad sam vidjela mlade primjerke paprati u obli\u017enjoj trgovini, bila sam presretna. Izabrala sam jednu i kupila je, donijela je ku\u0107i i puna vjere ve\u0107 vidjela kako \u0107e narasti i ispuniti taj kutak doma.<\/p>\n\n\n\n

Ali, ve\u0107 nakon nekoliko dana neki su se listovi po\u010deli su\u0161iti. Premjestili smo je na mjesto s manje svjetla, zalijevali je sve \u010de\u0161\u0107e, prskali listove vodom, ali nezaustavljivo se su\u0161ila. Sada smo je ve\u0107 \u0161pricali svaki put kad bismo prolazili pored nje jer su listovi ve\u0107 nakon desetak minuta bili potpuno suhi. Vlaga zraka kod nas prili\u010dno je niska i odr\u017eavanje paprati na \u017eivotu u takvim uvjetima pokazalo se Sizifovim poslom.<\/p>\n\n\n\n

Nakon ovog neuspje\u0161nog poku\u0161aja, biljke koje zahtijevaju veliku vlagu u zraku na\u017ealost ne ulaze u obzir prilikom nabavljanja biljaka.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda ba\u0161 zato svaki put kad \u0161e\u0107em \u0161umom primje\u0107ujem paprat \u2013 svaka je zdrava, bujna i tamno zelena.<\/p>\n\n\n\n

Zatekla sam se kako ne primje\u0107ujem samo paprat, ve\u0107 primjerice i stabla smokve. Znam vi\u0161e slu\u010dajeva kad sadnja smokve u vrtovima nije bila uspje\u0161na, i vjerojatno mi zato upadaju u o\u010di smokve koje rastu na najnevjerojatnijim mjestima \u2013 iz napuklog kamena, starih krovova, vise sa slapova ili pak rastu s korijenom potopljenim u rijeci. Neke kao skromni grmi\u0107i, druge kao velebna stabla.<\/p>\n\n\n\n

Svaki put kada ugledam takve primjerke, uhvatim se u pitanju za\u0161to su ba\u0161 ove jedinke uspjele pre\u017eivjeti u ekstremnim uvjetima, a ista ta vrsta ponekad ne uspije pre\u017eivjeti u kontroliranom okru\u017eenju, gdje se trudimo stvoriti idealne uvjete.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor je zapravo jednostavan. Ako uvjeti u prirodi nisu dovoljno dobri da bi divlja biljka pre\u017eivjela, ona jednostavno ne\u0107e pre\u017eivjeti. U prirodi ne vidimo biljke koje se jedva bore za opstanak jer su one vjerojatno ve\u0107 uvenule. A one biljke kojima su postoje\u0107i uvjeti odgovaraju\u0107i, one rastu, bujaju i granaju se. Da je bilo premalo vlage u zraku oko paprati na fotografiji, nje jednostavno ne bi bilo ondje.<\/p>\n\n\n\n

Mi, ljudi, rado ure\u0111ujemo prostor oko sebe po svom ukusu, kako bismo se osje\u0107ali dobro, a to katkad podrazumijeva unos razli\u010ditih vrsta u okru\u017eenje koje nimalo ne odgovara njihovom prirodnom stani\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to sam ja zaboravila da je zrak u mom domu potpuno neprikladan za mladu paprat i pritom razmi\u0161ljala samo o njezinoj mogu\u0107oj dekorativnoj ulozi (koja se na kraju pokazala nemogu\u0107om), ljudi \u010desto uzimaju ili kupuju biljke ili \u017eivotinje ne razmi\u0161ljaju\u0107i o njihovim potrebama, ve\u0107 isklju\u010divo o fizi\u010dkim svojstvima, dekorativnoj ulozi, ili pak simbolu presti\u017ea i bogatstva.<\/p>\n\n\n\n

Jedan primjer koji mi odmah pada napamet, i osobno jedan od izrazito uznemiruju\u0107ih primjera, je osamljeni sme\u0111i medvjed koji \u017eivi u dvori\u0161tu jednog restorana, okru\u017een je \u017ei\u010danom ogradom kako bi ga posjetitelji mogli vidjeti, a zaposlenici mu daju ostatke ljudske hrane. Ta je \u017eivotinja bila donesena onamo samo zato \u0161to je medvjed simbol tog restorana.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje je simbol koji taj medvjed predstavlja (medvjed = restoran) ljudima bio daleko va\u017eniji od eti\u010dkih na\u010dela.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je jedan ekstremni primjer, ali u svakodnevnom \u017eivotu postoje brojni drugi, bla\u017ei i te\u017ei od ovoga.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje bih spomenula da katkad ljudske \u017eelje do\u0111u i pro\u0111u, pa tako ljudi \u010desto nabave strane \u017eivotinjske vrste, nakon nekog vremena se predomisle i puste ih u prirodu. Ali, ova priroda nije ona iz koje su do\u0161li, nije njihovo prirodno stani\u0161te, i tada te vrste mogu prouzro\u010diti razli\u010dite probleme.<\/p>\n\n\n\n

Isti problem mo\u017ee nastati i sa stranim biljnim vrstama.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje sam pisala o invazivnim stranim vrstama:<\/p>\n\n\n\n

\n
Invasive alien species<\/a><\/blockquote>