Obojan nestvarno žarkim bojama, suncokret je stajao uspravan i ponosan, okrenut licem prema suncu.
O njemu se nije pomno brinulo. Nije dobivao posebnu pažnju, pa ipak, morala sam stati na prste i ispružiti ruke kako bih mogla uhvatiti fotografiju cvijeta.
Koliko mu je toga trebalo da naraste u tako snažnu i visoku biljku? Točno onoliko koliko je uzeo. Samo onoliko vode i hranjivih tvari iz zemlje koliko je upio svojim korijenom, samo onoliko sunca koliko je sunčanih dana bilo otkad je sjeme probilo put kroz zemlju. U našoj prirodi sve od bakterija, preko gljiva i biljaka do životinja, iskorištava okoliš u istoj mjeri – samo onoliko je potrebno za život.
Nema ničega krivog u uzimanju dobara iz okoliša.
Ali, ljudi se razlikuju od svega ostalog. Uzimaju više no što će im ikad trebati, i to je ono što narušava sklad prirode: ne iskorištavanje, već prekomjerno iskorištavanje resursa. Svaku prirodni resurs, svaku biljku i životinju koju koristimo u vlastite svrhe uzimamo zdravo za gotovo, kao da smatramo da postoje samo radi naših potreba.
Suncokretovo ulje četvrto je po važnosti u proizvodnji biljnih ulja u svijetu. Osim dobro poznate primjene u kulinarstvu, koristi se za proizvodnju biodizela, tinte i drugih proizvoda na bazi ulja – samo jedna biljna vrsta nudi nam mnoge mogućnosti korištenja. Problem nije u iskorištavanju biljke, već u tome što stvaramo zalihe veće od svojih potreba, zbog čega dio proizvoda neizbježno završava u otpadu, a pritom ne prestajemo proizvoditi novo.
Slična je priča sa svim ljudskim proizvodima.
Prema EPA-i (Agencija za zaštitu okoliša SAD-a, engl. United States Environmental Protection Agency), godišnje u otpadu završi više od 12 milijuna tona namještaja samo u SAD-u. Zadnji rezultati istraživanja. Iz 2017. godine, pokazali su da je najzastupljeniji materijal drvo, a slijede željezni metali. Od 12 milijuna tona otpadnog namještaja, gotovo 10 milijuna tona godišnje završi na odlagalištima. Za usporedbu, godine 1960. u otpadu je završilo 2 milijuna tona namještaja. Trend porasta je više nego očigledan, i neće stati.
Pokušaj zamisliti tu nevjerojatnu količinu šuma koje smo sravnili s tlom, pobrisali staništa bogata nebrojenim vrstama, kako bismo dobili nove stolce i stolove, koji na kraju svog kratkog služenja ljudima završavaju na odlagalištima. Zamisli rudnike, koji su poput rana na Zemljinoj površini otvoreni i zauvijek promijenjeni u našoj potrazi za mineralima.
Još jedan primjer je elektronički otpad: računala, mobiteli, televizori i mnogo drugih tipova proizvoda. U 2017. godini tek je 6 % takvog otpada bilo reciklirano, najvećim dijelom kao posljedica magnetskog odvajanja željeznih metala iz otpada. Jedan je dio otpada spaljen, a više od 80 % završilo je na odlagalištima.
Ipak, ima i pozitivnih primjera: prije 40-50 godina, recikliralo se tek 5-15 % automobilskih guma u SAD-u. U posljednjih nekoliko godina taj je udio porastao na 40 %.
Ovi se podaci odnose na samo jednu zemlju. Količinu otpada koji nastaje svaki dan u svakoj pojedinoj zemlji na svijetu nemoguće je predočiti; a taj je korak tek onaj zadnji u našoj pustolovini iskorištavanja. Jer, dok bacamo, u isto vrijeme uzimamo još više iz prirode kako bismo proizveli novo.
Ovaj suncokret uzima prostor, sunčevu energiju, vodu i hranjive tvari iz svog okoliša, ali i vraća sve što je uzeo. Kruženje tvari i energije ne prestaje niti se narušava. Ova biljka ne stvara ništa što bi ostalo u okolišu i uzrokovalo probleme još dugo nakon što cvijet uvene.
Naše putovanje kroz život ne bi trebalo biti u sukobu s našim planetom. Trebali bismo moći ostaviti ovaj svijet znajući da smo mu oduzeli sve loše, a svijetu ostavili samo najbolje od sebe.
Literatura
Grompone M. A. (2020): Sunflower and High-Oleic Sunflower Oils. Bailey’s Industrial Oil and Fat Products, Shadidi F. (Ed.)