Ovih dana, više no ikad, svom puninom uživamo u ljepotama prirode i koristimo svaku priliku da izađemo, udahnemo svjež zrak i odmorimo svoje oči promatrajući milijune smirujućih nijansi zelene. Srećom, ne trebamo otići daleko od kuća da bismo mogli uživati u prirodi.
Zelene površine u gradskim područjima imaju brojne dobre učinke s različitih gledišta. Najčešće nam prvo pada napamet ono što se tiče nas samih – urbana priroda daje nam mogućnost da uživamo u njoj, a da pritom ne moramo otići iz grada, čime podiže kvalitetu gradskog života. Zamisli samo kako bi tvoj grad izgledao bez zelenila – čak i bez onih malenih travnatih krugova oko stabala na ulici – čak i bez tih usamljenih stabala. Piknici, roštilji i šetnje u parkovima bili bi nemogući. Gradski bi život bio obojan u sivo, čak i za sunčanih dana.
Biološki gledane, zelene površine omogućavaju održavanje bioraznolikosti vrsta koje obitavaju unutar i u blizini naselja. Uz to, one pomažu u smanjenju gradske buke, zagađenja zraka, toplinskih udara, poplava. Vjerojatno ti je poznat osjećaj iznenadne svježine, katkad i hladnoće zraka pri ulaski u veći park ili urbanu šumu. Takve zelene površine u gradovima daju nam daleko više od pukog prostora za provođenje slobodnog vremena. One rasterećuju naše gradove od ispušnih plinova, prašine, ekstremnih temperatura ili jakih oborina.
Ipak, u sušnim područjima, gdje vlada oskudica vode, gdje se voda smatra dragocjenom sirovinom, održavanje gradskih zelenih površina dovodi do pitanja je li važnije održavati zelene površine ili štedjeti vodu.
Prema jednom zanimljivom istraživanju u Australiji, procijenjeno je da je za održavanje jednog hektara zelenih površina potrebno više od 11.000 m3 vode godišnje. Oko 60 % korištene vode bila je voda izvađena iz vodnih tijela, tekućica i stajaćica, koje čine važan izvor vode u sušnim područjima.
I dok neki procjenjuju da je potrebno minimalno 9 m2 zelenih površina po osobi, zanimljivo je vidjeti koliko zelenila imaju gradovi diljem Europe i svijeta: Oslo 68 %; Helsinki, Stockholm i Hong Kong 40 %; Rim 39 %; Pariz 9,5 %; Istanbul 2,2 %.
Bez obzira koliko ti zelenih površina tvoj grad pruža, možeš pokušati stvoriti svoju zelenu oazu.
Kako možeš stvoriti ekološki prihvatljivu verziju zelene oaze na svom balkonu, terasi ili u vrtu?
- Uzgajaj domaće vrste biljaka. Domaće su biljke zbog prilagođenosti na prisutne uvjete često lakše za uzgajanje. Ali uz ovu praktičnu, postoje i pozitivne ekološke strane takvog uzgoja: sadnjom domaćih vrsta pomažemo u njihovom opstanku, a u isto vrijeme izbjegavanjem sadnje stranih vrsta smanjujemo mogućnost rasta i širenja biljaka koje mogu postati invazivne i prouzročiti brojne probleme.
- U borbi protiv nametnika, pronađi oružje koje ne uključuje kemijska sredstva. Kemikalije narušavaju kvalitetu biljaka i tla. Mlijeko, soda, ocat, eterična ulja, alkohol i brojni drugi sastojci koje možemo pronaći u kućanstvu mogu pomoći u borbi protiv bolesti i nametnika.
- Proizvodi svoj kompost. Na taj način smanjuje se količina otpada, štedi novac, a proizvedeni kompost potpuno je prirodan i iz kontroliranih je izvora. Ekološki gledano, proizvodna komposta bitnija je nego što bismo mogli pomisliti. Kompost kao stanište određuje spoj jedinstvenih uvjeta, zbog čega je važan za određene vrste mikroorganizama i beskralježnjaka, od kojih neki kasnije postanu hrana vrstama koje nisu vezane uz to mikrostanište, primjerice pticama.
- Ako želiš da tvoj zeleni prostor bude pogodan za životinje, uvijek možeš napraviti kućicu za ptice ili skrovište za neku drugu životinju, ovisno o tvojim željama i mogućnostima tvog prostora.
- Napravi mjesta za uzgoj vlastite hrane. Ako nemaš puno prostora, možeš izabrati povrće koje ne zahtijeva veliku površinu, već je prikladno za uzgoj u lončanicama. Veća terasa ili vrt pruža i veći izbor vrsta koje je moguće uzgajati. Osim što je domaći uzgoj 100 % kontroliran, ekološki prihvatljiviji i jeftiniji, okus domaće hrane je bolji – ako ni iz kojeg drugog razloga, barem zato što znaš da je tvojih ruku djelo!
- When planting flowering plants, choose various pollen-rich flowers. Plant different species that bloom in a different time of the year. That way you will help bees and other diligent pollinators in their job. Bees will be grateful to you 🙂
Nouri H., Chavoshi Borujeni S., Hoekstra A. Y. (2019): The blue water footprint of urban green spaces: An example for Adelaide, Australia. Landscape and Urban Planning 190 103613.
Urban green spaces: a brief for action. World Health Organization, Regional Office for Europe, 2017.
http://www.worldcitiescultureforum.com/data/of-public-green-space-parks-and-gardens